Alkohol je otrovna i psihoaktivna tvar koja uzrokuje ovisnost. U mnogim društvima alkoholna pića sastavni su dio druženja i pijenje alkohola je društveno prihvatljivo. U tom je kontekstu lako zanemariti zdravstvenu i socijalnu štetu koju uzrokuje ili kojoj je pridonijelo pijenje alkohola.
Zbog konzumacije alkohola svake godine u svijetu bilježi se više od tri milijuna smrtnih slučajeva, a alkohol doprinosi i invalidnosti i lošem zdravlju milijuna ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je štetna uporaba alkohola odgovorna za 5.1% globalnog tereta bolesti.
Štetna uporaba alkohola odgovorna je za 7.1% globalnog tereta bolesti u muškaraca, a 2.2% u žena. Alkohol je vodeći čimbenik rizika za prijevremenu smrtnost i invalidnost među osobama u dobi od 15 do 49 godina. Ranjive populacije imaju veće stope smrtnosti i hospitalizacije zbog alkohola.
Dok za umjerenu konzumaciju alkohola postoje dokazi da može imati određene korisne učine za zdravlje, prekomjerno pijenje alkohola nema nikakve koristi. Prekomjerna konzumacija uključuje više od tri alkoholna pića bilo kojeg dana ili više od sedam pića tjedno za žene i za muškarce starije od 65 godina te više od četiri pića bilo kojeg dana ili više od 14 pića tjedno za muškarce do 65 godina.
Pretjerano pijenje alkohola može povećati rizik od niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući određene karcinome (dojke, usta, grla, jednjaka, jetre), iznenadnu smrt osoba koje već imaju srčanožilne bolesti, oštećenje srčanog mišića (alkoholna kardiomiopatija) što dovodi do srčanog zatajenja, oštećenje živčanog sustava (umno i moralno propadanje, promjene ličnosti, oštećenje perifernih živaca), oštećenje probavnog sustava (mučnina, povraćanje, oštećenje sluznice, proširene vene jednjaka, čirevi želuca, ciroza jetre, oštećenje gušterače, zloćudne novotvorine), oštećenje srčanožilnog sustava (srčane bolesti, moždani udar, visoki tlak), oštećenje reproduktivnog sustava (impotencija, neplodnost, komplikacije u trudnoći), oštećenje mozga i drugi problemi u nerođenog djeteta, duševne poremećaje (depresija, apstinencijske smetnje, delirij, suicid), ozljeđivanje (u prometu), itd. Rizik od ovih štetnih učinaka povećava se s količinom konzumiranog alkohola.
Iako su prethodna istraživanja pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati neke zaštitne učinke na zdravlje, novija istraživanja pokazuju da to možda nije istina. Nemoguće je zaključiti jesu li poboljšani ishodi zaista posljedica umjerene konzumacije alkohola ili drugih razlika u ponašanju ili genetici između ljudi koji piju umjereno i onih koji ne piju alkohol.
Osobe koje ne piju alkohol, sasvim sigurno ne bi trebale početi ga piti radi potencijalnih korisnih učinaka na zdravlje. Osobe koje piju nisku/umjerenu količinu i zdrave su, trebaju imati na umu da i niske/umjerene količine alkohola povećavaju rizik od zdravstvenih posljedica. Znanstveni dokazi ukazuju da ne postoji “sigurna granica” konzumacije alkohola ispod koje su ljudi sigurni, i rizik od oštećenja zdravlja povećav se sa svakim konzumiranim alkoholnim pićem.