Najnoviji podaci govore o tome da svakih šest sekundi, bez obzira na dob ili spol, negdje u svijetu jedna osoba umre zbog moždanog udara te da će svaka šesta osoba u svijetu tijekom života oboljeti od moždanog udara.
Rezultati dva velika međunarodna ispitivanja pokazuju da 90% moždanih udara nastaje kao posljedica čimbenika rizika na koje se može utjecati. Posebno je naglašeno njih deset.
- Povišeni krvni tlak najvažniji je čimbenik rizika. Povećava rizik 3- 4 puta i u podlozi je većine moždanih udara.
- Redovita tjelesna aktivnost, pokazuju epidemiološka i prospektivna ispitivanja, poboljšava kognitivne funkcije mozga i štiti od razvoja neurodegenerativnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost od 30 minuta svakog dana značajno pridonosi smanjenju rizika nastanka moždanog udara. Tjelesna aktivnost dovodi do povećanja količine moždanog neurotrofnog čimbenika koji omogućuje bolje funkcioniranje moždanih funkcija i smanjuje rizik od nastanka depresije. Također održava i zdravu srčanu funkciju što pridonosi urednom održavanju moždane cirkulacije.
- Mediteranska prehrana. Vrijednost mediteranske prehrane za zdravlje posljednjih je godina tema mnogih istraživanja, posebno u prevenciji moždano-žilnih i srčanih bolesti, ali i Alzheimerove bolesti.
Mediteranska prehrana uključuje ribu (plavu), povrće i voće, maslinovo ulje i čašu crnog vina dnevno.
Za poboljšanje kognitivnih (spoznajnih ) funkcija, preporučuju se još orašasti plodovi, bobičasto (šumsko) voće, tamna čokolada s više od 70% kakaa, zeleni čaj - Prekomjerna tjelesna težina posljedica je nezdrave prehrane, stresnog i poglavito sjedilačkog života, a može biti i posljedica hormonskog disbalansa. Treba je liječiti jer je dokazano da je pretilost, kao i tjelesna neaktivnost, čimbenik rizika za nastanak moždanog udara, a i za nastanak kognitivnih poremećaja.
- Pušenje povećava rizik nastanka moždanog udara 3-4 puta, a pasivno pušenje u kući za 1.5- 2 puta. Nikotin uz ostale štetne sastojke duhanskog dima, dovodi do oštećenja mnogih dijelova organizma (pluća, srce, krvne žile, mozak..). Što je veći broj popušenih cigareta, veći je rizik nastanka poremećaja. Dobra je vijest da je u pušača nakon 5 godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara jednak onom u nepušača.
- Pijenje alkoholnih pića, kada je prekomjerno, a osobito svakodnevno u većim količinama, dovodi do poremećaja u metabolizmu masti s posljedicom zadebljanja i gubitka elastičnosti stijenki žila. Na taj se način povećava rizik i za moždani udar. Alkohol u malim količinama povećava koncentraciju HDL-kolesterola u krvi, a oko 18% zaštitnog učinka pripisuje se smanjenju LDL-Kolesterola.
- Poremećaj metabolizma masnoća s povišenim vrijednostima kolesterola i/ili triglicerida također možemo uspješno liječiti primjenom adekvatne terapije, no svakako uz zdravi životni stil (prehrana, vježbanje, antistresni programi)
- Šećerna bolest dovodi do poremećaja u moždanoj mikrocirkulaciji i posljedično do mogućeg moždanog udara, a često i do kognitivnih poremećaja. Uspješno se liječi primjenom lijekova ili inzulinom, svakako uz zdravi životni stil.
- Depresija je pogubna bolest koja uništava kvalitetu života, a može dovesti i do dramatičnih poremećaja kao što je moždani udar. Važno je naglasiti da se danas depresija može uspješno liječiti lijekovima, uz psihološku podršku i zdravi način života.
- Stres je postao dio svakodnevice. On je svakako poguban za naše zdravlje. Metode opuštanja, meditacija, masaže, joga, šetnje, slušanje glazbe, plesanje i druženje s prijateljima imaju blagotvoran utjecaj na smanjenje stresa u našem životu.