Asimptomatska bakteriurija (AB) predstavlja izolaciju bakterija u adekvatnom uzorku urina u bolesnika bez znakova infekcije mokraćnih puteva/urinarnog infekta (UTI od engl. Urinary Tract Infection). AB je česta, ali najveći dio bolesnika nema nikakvih posljedica same bakteriurije kao ni koristi od primjene antibiotika u svrhu liječenja, odnosno eradikacije uzročnika.
Nema ni potrebe za probirom bolesnika na AB osim kod trudnica, osoba koje idu na urološki zahvat u kojem se očekuje mukozno krvarenje te u bolesnika u kojih se planira transplantacija bubrega.
Jasni znaci urinarnog infekta su dizurija( bolno/neugodno mokrenje), učestalo mokrenje s pojačanim nagonom za mokrenje i suprapubična bol u bolesnika s jednostavnim cistitisom, a kod kompliciranih infekcija uz navedeno, povišenje tjelesne temperature i lumbalna bol.
Nema jasne uloge probira ili liječenja AB u bolesnika koji idu na elektivni ne-urološki zahvat uključujući ortopedske zahvate, kardiokirurške zahvate i vaskularne zahvate.
Prijeoperacijska AB nije udružena s povećanim rizikom od infekcije kirurške rane, kao što nije niti primjena antibiotika povezana sa smanjenjem posljedičnih urinarnih infekcije.
AB je iznimno česta u nositelja trajnog urinarnog katetera, a liječenje ne poboljšava ishod bolesnika. U svih bolesnika koji imaju trajni urinarni kateter doći će do razvoja bakterijurije; procjenjuje se u 3-10% na dan nakon postavljanja katetera.
Osim jasnih i izravnih posljedica primjene antibiotika (nuspojave u smislu toksičnost, nepodnošenja, alergija) te povećanog rizika za infekciju klostridijum difficile, prekomjerna primjena antibiotika općenito dovodi do razvoja rezistencije, u bolesnika i u zajednici( ustanovi).
Stoga je iznimno važno smanjiti primjenu antibiotika, a jedan od načina je neliječenje AB.
Postoje i neki dokazi da liječenje AB povećava rizik od naknadnih infekcija mokraćnih puteva.