Povratkom u vrtićke skupine i školske klupe svake se godine veliki broj djece i roditelja, po prvi put ili nanovo, susretne i s gastrointestinalnim infekcijama odnosno akutnim infektivnim proljevom. Radi se o učestaloj bolesti koja može biti uzrokovana bakterijama, virusima ili parazitima.
Među uobičajene bakterijske uzročnike ubrajaju se Campylobacter, Salomonella, Staphylococcus, Bacillus cereus i Escherichia coli od kojih su najčešće prve dvije navedene. No, najveći udio među gastrointestinalnim infekcijama imaju tzv. crijevne viroze, koje su kako im ime kaže uzrokovane virusima.
Od brojnih potencijalnih virusnih uzročnika treba istaknuti adenoviruse, rotavirus i norovirus. Kada govorimo o našim mališanima, rotavirus je na vodećem mjestu i predstavlja najčešći uzrok akutnog infektivnog proljeva kod djece općenito.
Zaraziti se možemo na razne načine i vrlo lako putem kontaminirane hrane i pića, nedovoljno termički obrađenih namirnica te kontaktom sa zaraženom osobom koji se posebno brzo širi u zatvorenim prostorima bolnica, škola i vrtića.
AKUTNI INFEKTIVNI PROLJEV I KAKO GA SPRIJEČITI?
Gastrointestinalne infekcije popraćene su mnogim neugodnim simptomima kao što su gubitak apetita, mučnina i povraćanje, grčevi u trbuhu i u nekim slučajevima povišena tjelesna temperatura, no najveću opasnost predstavlja gubitak tekućine i elektrolita uslijed povraćanja i proljeva.
Djeca vrtićke i školske dobi zbog svoje su radoznalosti i prostora u kojima borave izloženija izvoru infekcije stoga je akutni infektivni proljev jedna od najčešćih akutnih bolesti i predstavlja velik javnozdravstveni problem suvremene pedijatrije.
Primjerice, rotavirus u male djece (osobito dobi od 3 -15 mjeseci) može dovesti do teške dehidracije.
Važno je poduzimati osnovne mjere prevencije:
- redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom
- odgovarajuća termička obrada hrane
- temeljito pranje voća i povrća
- izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i prigrijavanje hrane
- izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti pri konzumaciji mliječnih proizvoda, kolača i sladoleda tijekom toplih ljetnih mjeseci jer visoke temperature stvaraju pogodan okoliš za razmnožavanje bakterije Salmonelle.
ŠTO KADA NASTUPI PROLJEV?
Simptomatsko liječenje prvenstveno podrazumijeva nadomjestak izgubljene tekućine i elektrolita. To se može postići pijenjem otopine za rehidraciju ( Rehidromix, Diarino ORS, Salvit Orsovit, Hipp ORS… ), osobito ako su prisutni znakovi dehidracije: žeđ, suhe usne i suha usta, smanjeno mokrenje.
Mora se naglasiti da rehidracija ne liječi proljev; ona samo popravlja njezine štetne učinke tj. dehidraciju. Starije osobe, mala djeca i ljudi s kroničnim bolestima ili oslabljenim imunitetom skloniji su akutnoj, težoj dehidraciji, te im je često potrebna i liječnička pomoć.
Jedan od načina da spremno dočekamo ove jesenske izazove može biti i pružanjem potpore crijevnom sustavu uzimanjem probiotičkih proizvoda.
Probiotici nam mogu pomoći održati odgovarajuću mikrobnu okolinu u crijevima ili vratiti ravnotežu među crijevnim mikroorganizmima.
Mehanička zaštita crijevne sluznice od nastanjivanja i pretjeranog razmnožavanja štetnih bakterija, snižavanje pH u crijevima, potpora obrambenoj sposobnosti imunosnog sustava neki su od mehanizama kojima probiotici pomažu u održavanju fiziološke ravnoteže crijevne mikrobiote i time nas štite od patogena i razvijanja infekcije.