Pneumonija kao bolest ne dovodi samo do oštećenja pluća i respiratornog sustava već i oštećenja drugih organa i organskih sustava zbog čega nastaju značajne komplikacije – na srcu, kardiovaskularnom sustavu, mozgu, bubrezima i drugim organima.
Pneumonija je zarazna bolest koja se u velikom broju slučajeva može spriječiti i liječiti.
Već i zdrav način života, koji uključuje ispravnu prehranu, tjelovježbu i održavanje primjerene tjelesne težine, može pomoći u sprječavanju mnogih zdravstvenih problema, a posljedično i pneumonije.
Uzimanje propisanih lijekova, posebno za kronične bolesti koje povećavaju rizik od upale pluća, također može pomoći u sprječavanju drugih komplikacija, pa i pneumonije.
Budući da se neki uzročnici pneumonija prenose i kontaktom sa zaraženim respiratornim izlučevinama koje se u okolinu šire kapljičnim putem, pranje ruku i korištenje alkoholnih dezinficijensa za ruke jedan je od načina sprječavanja širenja mnogih uzročnika respiratornih infekcija, a osobito virusnih kao što je gripa.
Sprječavanje širenja respiratornih patogena pridonosi i pokrivanje usta i nosa prilikom kašljanja ili kihanja te korištenja maski.
Osobe s akutnom respiratornom infekcijom trebale bi izbjegavati nepotrebne kontakte i boravak u zatvorenim prostorima s većim brojem ljudi u vrijeme akutne bolesti kada mogu prenositi patogene na druge.
To podrazumijeva neodlazak na posao, barem za vrijeme trajanja febriliteta, kao i nošenje maski za vrijeme trajanja kataralnih simptoma.
Prestanak pušenja i izbjegavanje izlaganja pasivnom pušenju dodatni je način prevencije pneumonija i poboljšanja cjelokupnog zdravlja.
Otkriće i razvoj cjepiva jedan je od najvećih uspjeha javnog zdravstva kojim se godišnje spase milijuni ljudskih života. Iako cjepiva pružaju sigurno i isplativo rješenje za bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, one još uvijek predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem u većini dijelova svijeta, a osobito u nerazvijenim zemljama u kojima je dostupnost cjepiva ograničena.
Mnoge se respiratorne bolesti, kao i uzročnici pneumonija, mogu spriječiti cijepljenjem. Neka od tih cjepiva obuhvaćena su obaveznim kalendarom cijepljenja djece, poput cjepiva za hripavac (Bordetella pertussis), Haemophilus influenzae tip B i ospice. Odnedavno je i pneumokokno cjepivo uvršteno u program baveznog cijepljenja djece u Hrvatskoj, ali je procijepljenost odraslih osoba u RH, osobito onih s rizičnim čimbenicima za razvoj invazivne pneumokokne bolesti, izrazito niska.