Teta dokica

Fluoresceinska angiografija (FAG) je pretraga kojom se dijagnosiciraju bolesti sražnjeg dijela oka (mrežnice i žilnice – očnih ovojnica te glave vidnog živca). Također se FAG izvodi zbog praćenja stanja nakon terapije sražnjeg dijela oka. Tijekom izvođenja pretrage bolesniku se u venu u predjelu lakta ili šake ubrizga boja nazvana fluorescein koja dolazi u krvne žile oka 10 sekundi nakon ubrizgavanja. Tako se učine vidljivim normalne srukture i sve patološke promjene na očnoj pozadini (fundusu) koje se fotografiraju posebnim aparatom- fundus kamerom- za kojim bolesnik sjedi.

INDIKACIJE ZA FAG:

1. Promjene na očnoj pozadini kod dijabetičara kao priprema za lasersku fotokoagulaciju ili za praćenje stanja nakon laserske fotokoagulacije.
2. Bolesti makule odnosno centra najjasnijeg vida koje mogu biti nasljedne ili vezane za stariju živonu dob.
3. Upale i ozljede mrežnice i žilnice
4. Bolesti krvnih žila mrežnice
5. Bolesti staklastog tijela koje uključuju i mrežnicu
6. Tumori u oku
7. Bolesti glave vidnog živca
8. Bolesti šarenice

IZVOĐENJE PRETRAGE:

Prije dolaska na pretragu bolesnik mora doručkovati i uzeti sve lijekove koje uzima zbog drugih bolesti. Bolesnik mora reći liječniku i/ili med. sestri ako boluje od akutne infekcije s vrućicom ili bez nje, alergija na lijekove ili kontrast kod radioloških pretraga, astme ili kroničnog bronhitisa, zatajenja bubrega te od atopijske bolesti. Također trudnice moraju upozoriti na trudnoću. Svaki bolesnik mora potpisati suglasnost za izvođenje FAG-a.

Bolesniku se ukapavaju kapi u svrhu širenja zjenica i to ponavljano sve dok se ne dobije zadovoljavajuća širina zjenica. Nakon toga bolesnik sjedne za fundus kameru i ubrizga se boja u venu. Bolesnik treba biti miran, slijediti upute liječnika te držati oči širom otvorene (kao da se čudi) cijelo vrijeme pretrage.

KOMPLIKACIJE:

Kao i kod svake pretrage komplikacije su moguće. No kod FAG-a su iznimno rijetke:

1. Prolazna blaža mučnina i/ili slabost, znojenje i nesvjestica koje prođu nakon nekoliko minuta
2. Alergijska reakcija (češća kod asmatičara i kod sklonosti drugim alergijama) lokalna na koži (crvenilo, otok, svrbež) ili sisemska (teškoće s disanjem). Anafilaktični šok je iznimno rijedak.
3. Otok i bolnost kože ako boja izađe iz krvne žile u okolno tkivo (liječi se hladnim oblozima i prolazi bez posljedica)

NAKON PRETRAGE:

Koža cijelog tijela te spojnica oka ostaje žuta 24-48 sati nakon pretrage zbog prisutnosti boje u krvnim žilama. Boja se izlučuje urinom koji je taman, a pomiješan s vodom postaje fluorescentno zelen. Bolesnik treba taj dan nakon pretrage piti više tekućine.