Na tržištu postoji niz aktivnih tvari kojima se pripisuje antidepresivni učinak, međutim samo za neke od njih postoje zadovoljavajuće razine dokaza o sigurnosti i učinkovitosti primjene. U tom smislu posebno se ističu preparati gospine trave i šafrana čija je djelotvornost dokazana u velikom broju kvalitetnih kliničkih studija.
Najveći problem suplementacije gospinom travom je činjenica da ekstrakt gospine trave djeluje kao snažan induktor CYP3A4 i P-glikoproteina te stoga ulazi u klinički značajne interakcije s lijekovima. Također, ekstrakti gospine trave se u kliničkoj praksi ne kombiniraju s konvencionalnim antidepresivima.
Prednost ekstrakta šafrana u odnosu na preparate gospine trave je svakako manji potencijal ostvarivanja klinički značajnih interakcija s lijekovima. U nekoliko recentnih kliničkih studija pokazano je da ekstrakt šafrana, osim antidepresivnog, pokazuje i klinički značajan anksiolitički učinak.
Osim šafrana, u svrhu ublažavanja simptoma anksioznosti kod tih pacijenata obično se primjenjuju ekstrakt valerijane, melatonin i, u posljednje vrijeme sve više, nova kategorija biološki aktivnih peptidnih nutraceutika izoliranih iz mlijeka i žitarica. Osobito je dobro istražena primjenjivost alfa-s1kazeinskog hidrolizata (Lactium)za kojeg je kliničkim studijama dokazana sigurnost primjene u dozi od 300 mg dnevno te učinkovitost u smislu poboljšanja kvalitete spavanja.
Liječenje blage do umjerene depresije, u svakom bi slučaju trebalo uključivati optimizaciju obrazaca prehrane s posebnim naglaskom na normalizaciju statusa vitamina B kompleksa i magnezija.